Koje su karakteristike dobrog konobara?

Iako je veliki broj radnika zainteresovan za posao konobara, ugostitelji smatraju da je i pored velike ponude, radna snaga vodeći problem. Istraživali smo koje su to karakteristike dobrog konobara i kako ga zadržati ?

Za posao konobara u Srbiji, interesovanje je veliko, govori statistika. U aplikaciji Poslonatut, koja omogućava da poslodavci i oni koji traže zaposlenje lako pronađu jedni druge, ubedljivo najviše prijava je bilo za konobarisanje, nešto više od 6.000. Kada se to upari sa brojem ponuđenih radnih mesta, a njih je bilo oko 800, dobijamo da je za ovo zanimanje po jednom oglasu stiglo 7,5 aplikacija. Sa druge strane, prema podacima te aplikacije, naći kuvara je jednako pronalasku igle u plastu sena.

Iako je zainteresovanih mnogo, ugostitelji smatraju da su kvalitetna radna snaga i velika fluktuacija zaposlenih, vodeći problemi u njihovom poslovanju. Posebno u sezoni, kada veliki broj ugostiteljskih radnika ide u inostranstvo.

Izabrati dobro osoblje nije nimalo lak zadatak. Iako je stereotip da posao konobara može obavljati svako, to zapravo nije baš tako. Za konobara je važno da ima dobru memoriju i da mu je matematika jača strana. To se vidi tek kada se napravi velika gužva i kada je neophodno dobro zapamtiti porudžbine. Barmen često ima ulogu blagajnika što iziskuje rad sa novcem, računanje i poznavanje rada na računaru. Dobar konobar mora imati energiju, koju ne sme potrošiti posle prve gužve. Mora imati dobru fizičku kondiciju, neophodno je da bude brz i efikasan.

Naravno, osoblje je zaduženo i za dobru atmosferu. Osobine koje su preporučljive su ležernost, druželjubivost, duhovitost. U isto vreme, moraju biti i odmereni. Teško, saglasićete se? Naravno od njih se očekuje da budu odgovorni prema gostima, kasi, drugim kolegama i poslodavcima. Ipak, postoje stvari koje su motiv da se neko bavi konobarisanjem - fleksibilna zarada, fleksibilno radno vreme, dinamičan posao, upoznavanje novih ljudi i posao se ne nosi kući...

Dragiša Ristovki, osnivač i direktor D. R. Gilbert centar grupe i HR Profesional Solution-a, potvrđuje da je za svaku uslužnu delatnost gde je zaposleni u svakodnevnom kontaktu sa klijentima, pre svega potrebno da radnik ima izgrađenu kulturu ophođenja sa ljudima, da bude staložen, kako bi bio u stanju da iskontroliše neugodne situacije sa mušterijom.

Jedna izreka kaže: „Ne treba obučavati ljude da budu fini, već zapošljavati fine ljude“.

On ukazuje i na to da je potrebno dobro razmisliti da li se zapošljava radnik sa iskustvom ili bez iskustva.

- Ukoliko poslodavac želi da zaposli osobu sa iskustvom treba da obrati pažnju na to koliko je ta osoba spremna da se prilagodi eventualnim promenama u načinu poslovanja novog poslodavca. Iskustvo ili praksa pokazuju da su često osobe sa velikim iskustvom manje kooperativne i spremne da rade u timu. Ukoliko želi da zaposli osobu bez iskustva, osoba sa entuzijazmom će biti spremnija da uči i biće posvećenija poslu koji joj je poveren, s tim što takvoj osobi treba obezbediti adekvatnu obuku u radu – objašnjava Ristovski.

Kada se zaposli adekvatan kadar, kako za motivisati da dobro radi, i naposletku zadržati za sebe.

- Radnike može zadržati i motivisati svaki poslodavac koji to želi. Pre svega poštovanjem ugovora koji su potpisali sa zaposlenim, a potom fer i korektnim odnosom prema zaposlenom. Često je pohvala i razumevanje za dobar rad veći stimulans od novca. Motivišući mogu biti i određeni individualni ili kolektivni bonusi ukoliko se premaši norma – dodaje naš sagovornik.

FOTOGRAFIJE PREUZETE SA:
WEB PREZENTACIJE - PIXABAY
konobari
Prethodni PostBackSledeći Post